Domaćinstva koja koriste usluge Elektroprivrede BiH navodno imaju opciju da izbjegnu povećanje računa za struju, čak i ako FERK usvoji zahtjev Elektroprivrede BiH. U tekstu ispod pročitajte kako.
Naime, uvest će se zelena, plava i crvena tarifa. Tim bojama će biti označeni potrošači električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), ako bude usvojen prijedlog povećanja cijene struje domaćinstvima koja ''troše više''.
Elektroprivreda BiH, koja snabdijeva strujom oko 732.000 domaćinstava u ovom bh. entitetu, prije dvadeset dana je predložila podjelu potrošača u tri tarife, nakon što je lani zabilježila katastrofalan minus od 140 miliona KM.
Ovaj prijedlog će 29. aprila razmatrati Regulatorna komisija za električnu energiju (FERK). Usvajanje prijedloga će značiti udar na ionako nizak standard BiH građana.
Ipak, iz EPBiH tvrde kako nema mjesta panici, te da će se prijedlogom, ako bude usvojen, u zelenoj tarifi se naći domaćinstva koja troše manje od 268 kilovat-sati (kWh) mjesečno. Njima računi za struju navodno ostaju isti. Potrošnja struje preko 268 (kWh) znači ulazak u plavu tarifu.
Oni kupci koji troše između 268 i 1.000 kWh će biti u plavoj, a u crvenoj domaćinstva koja troše više od 1.000 kWh mjesečno.
Potrošačima iz plave i crvene tarife bi se računi za struju uvećali za oko 10 posto, objasnila je Elektroprivreda BiH u svom prijedlogu, tvrdeći da je takvih domaćinstava oko 40 posto. Najveće poskupljenje za potrošače iz ‘crvene tarife’.
U ovoj crvenoj tarifi bi se mogao naći Sarajlija Samir. On je prošle zime prestao grijati porodičnu kuću centralnim grijanjem na ugalj i drva i prešao na štedljive, jeftine inverterske klima-uređaje.
Samir kaže da je u januaru i februaru trošio između 900 i 1.100 kWh struje mjesečno, a računi za potrošnju su iznosili od 130 do 170 maraka.
“Ni sad nije jeftino. A ako drastično poskupi struja imam dvije opcije. Prva je da platim, ako budem mogao platiti. Druga opcija je da se vratim na ugalj i drva, ako matematika pokaže da mi je to isplativije”, kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Po zagađenju zraka je u zimskom periodu Sarajevo često među najzagađenijim gradovima svijeta, jer stanovnici koriste drva i ugalj za ogrjev. Zbog toga su kantonalne vlasti i Evropska unija proteklih godina finansijski podržavale domaćinstva da pređu na korištenje okolišno prihvatljivijih energenata.
Ekspert Almir Muhamedbegović, inženjer u vladinoj agenciji “Operater za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju”, kaže da bi poskupljenje u crvenoj tarifi bilo najekstremnije, jer je Elektroprivreda BiH predložila uvećanje cijene od 110 posto, za svaki kWh potrošen u ovoj tarifi.
“Ustvari, tako računi za struju neće narasti za 10 posto, kako tvrdi Elektroprivreda BiH i njen direktor, već za 42 posto, svim potrošačima u crvenoj tarifi, i to vrlo brzo nakon što premaše ograničenje od 1.000 kWh”, objašnjava Muhamedbegović.
U ovoj tarifi će biti mnoga domaćinstva koja, poput Samirovog, koriste struju za grijanje, kao i većina institucija iz kategorije “Ostala potrošnja”.
Domaćinstva će imati opciju da izbjegnu povećanje računa za struju, čak i ako FERK usvoji zahtjev Elektroprivrede BiH, pojašnjava energetski ekspert Muhamedbegović.
U Bosni i Hercegovini posluju tri javna elektroprivredna preduzeća, jedno u Republici Srpskoj i dva u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Zahvaljujući liberalizaciji tržišta, potrošači mogu birati od koga će kupovati električnu energiju. To znači da oni koji kupuju struju od Eleketroprivrede BiH mogu istu početi kupovati od Eleketroprivrede HZHB Mostar ukoliko im se to isplati i žele zaobići tarife.
Mostarac Adnan Sadžak za Radio Slobodna Evropa kaže da je u januaru ove godine njegova četveročlana porodica potrošila 920 kWh struje, te da mu je račun iznosio 152 marke.
Njegova porodica živi u stanu od 70 metara kvadratnih. Koristi električne klima uređaje za grijanje i hlađenje, kao i veliki broj domaćinstava u Hercegovini, gdje su zime blage, a ljeta duga i vrela.
“Ljeti mi račun obično iznosi oko 90 maraka. Zimi još dodatno radi i mašina za sušenje veša”, kaže ovaj stanovnik Mostara.
Potrošnja njegovog domaćinstva višestruko premašuje granicu od 268 kWh, pa bi ubuduće mogli struju plaćati po plavoj tarifi, ali sada moraju i više obraćati pažnju na potrošnju kako ne bi ušli u crvenu tarifu. Račun će plavoj tarifi, tvrde u Elektroprivredi BiH, porasti za oko 10 posto.
S druge strane, Muhamedbegović kaže za RSE da njegova analiza pokazuje da će domaćinstvima u plavoj tarifi računi narasti i do vrtoglavih 40 posto.
On objašnjava da je Elektroprivreda BiH predložila povećanje cijene svakog kilovat-sata potrošenog u ovoj tarifi za 51 posto.
Mahir Šahinović iz Visokog, nedaleko od Sarajeva, kaže da se nada da do poskupljenja neće doći. Objašnjava da ne prati koliko kilovat-sati troši njegova tročlana porodica, ali da se mjesečni računi obično kreću između 50 i 60 maraka.
“Ne grijem se na struju, a nemam ni klimu u kući”, kaže on.
Preračunato u količinu potrošene struje, Mahirovo domaćinstvo se nalazi na granici između zelene i plave tarife, sa potrošnjom između 225 i 270 kWh.
Almir Muhamedbegović kaže za RSE da nema dobre vijesti za domaćinstva poput Mahirovog.
“Taj limit od 268 kWh je nerealno nizak i on ne odgovara potrebama prosječnog bh. domaćinstva, ni standardima življenja u 21. vijeku”, kaže on.
Da je prosječna mjesečna potrošnja domaćinstava u Federaciji BiH mnogo veća od 268 kWh pokazuju i zvanični podaci Elektroprivrede BiH u dokumentu “Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo u 2022. godini”.
U istom dokumentu se navodi da je 2021. godine prosječna mjesečna potrošnja struje po glavi stanovnika Kantona Sarajevo iznosila 285 kWh. To već premašuje 268 kWh, koje je EPBiH predložila kao granicu za obračun prekomjerne potrošnje po jednom domaćinstvu, a bitno je naglasiti da tada još nije bilo toliko rasprostranjeno grijanje na struju.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem (SDP) je krajem prošle godine proglasila stanje ugroženog snabdijevanja električnom energijom u 2024. godini.
Javno preduzeće EPBiH je proteklih decenija proizvodilo viškove struje, ali je ove godine neće biti dovoljno ni za domaće potrošače, jer je prvi put u posljednjih šest godina zabilježen pad proizvodnje struje za skoro četvrtinu.
Vijesti BiH
Samo preci u mostarsku elektroprivredu pa nek onda "nasi" razmisle da li ce poskupljivat
OdgovoriIzbrišiKoristan tekst
OdgovoriIzbrišiObjavi komentar