Par penzionera mjesečno za hljeb u Bosni i Hercegovini izdvaja minimalno 60 KM, malo veća porodica koja kupuje dva hljeba dnevno daje duplo više — 120 KM, odnosno sedminu minimalnu ploču ili više od trećine minimalne penzije.
Potpune i tačne iznose teško je izračunati jer su cijene hljeba neujednačne na području cijele BiH. Osim neujednačenih hljeba na tržištu nalazi se veliki broj sličnih proizvoda sa velikim rasponom cijena.
“U Kiseljaku hljeb košta 1,9 KM, 2,00 KM, 2,7 KM“, odgovorio je na pitanje portala Capital jedan čitalac.
Najnižu cijenu koju čitaoci Capitala u anketi pominju je 1,8 KM, ali bez navođenja grada u kome se ovaj hljeb može kupiti.
“Cijena raženog hljeba u Istočnom Sarajevu za 400gr iznosi: 2,70KM”, dodaje čitateljka iz Istočnog Sarajeva, a čitalac iz Sarajeva kratko piše: “Sarajevo, 600 grama, cijena 2,2 KM”.
Pekari pojašnjavaju da je najveći trošak radna snaga čiji je udio troškova prešao 46 odsto ukupnih cijena hljeba, a na drugom mjestu je sirovina manje od 33 posto. Dodaju da se cijene sirovina jesu smanjile, ali da se cijena radne snage značajno povećala.
Tako na primjer u „Krajina klasu“ navode da su im cijene proizvoda u svim poslovnicama sem u Prnjavoru, Gradiškom i Derventima ujednačene. Razlog za nešto više cijene u ovim prodavnicama su veće ploče, koje su morale korigovati zbog nedostatka radne snage u tim gradovima.
Kapital/Vijesti BiH
Objavi komentar